#potres

Erupcija vulkana na Islandu

Otpornost Pelješkog mosta

Pelješki most sa svoja 2404 metra opasao je Malostonski zaljev i spojio Hrvatsku, a njegova izgradnja privodi se kraju. Puštanje u promet ovisi o dinamici izgradnje pristupnih cesta čiji će najveći dio biti završen prema planu, do početka ljeta 2022. čime bi se u promet pustila dionica od 24 km.

Centar Petrinje uživo

U samom centru Petrinje gotovo nema zgrade koja nije razrušena ili čiji krov nije urušen nakon razornog potresa od 6,2 prema Richteru koji je zatresao Sisačko-moslavačku županiju 29. prosinca.

Stiže li nam prava zima?

Snježna oluja Filomena okovala je snijegom milijunski Madrid i najveći dio Španjolske bacila u totalni kolaps. U Madridu snijeg nije padao cijelo desetljeće, a zadnja slična mećava dogodila se 1971. Mnogi ne pamte ovakvu snježnu mećavu koja je glavni grad Španjolske i okolicu s više od 6 milijuna stanovnika stavila u blokadu. Već sutra oluja kreće dalje, prema Italiji i Hrvatskoj.

Potres oštetio crkvu sv. Mihaela u Gračanima

Razorni potres koji je 28. i 29. prosinca 2020. g. nanio patnju ljudima u Sisku, Petrinji, Glini i okolici, ponovno je otežao život i u Zagrebu i Zagrebačkoj nadbiskupiji.

Potres Petrinja, Sisak, Glina

Razorni potres 6,2 po Richteru: razrušeni Petrinja, Sisak, Glina

Potres Sisak i Petrinja

Potres jačine 6,3 Richtera pogodio je 29.12.2020 Sisačko moslavačku županiju

Novi pogled na glavni zagrebački trg

Zagreb nije stao. Zagreb je samo uzeo pauzu. Nakon potresa, u vrijeme pandemije, Zagreb se polako oporavlja i obnavlja.

Zagreb potresi

Snimke potresa u Zagrebu

Zagrebačka katedrala

Zagrebačka katedrala kamera UŽIVO. Nakon velikog potresa u Zagrebu, oštećenja na katedrali tolika su da se mora ukloniti i vrh sjevernog tornja katedrale.

Slika zagrebačke katedrale nakon potresa

Zagrebačka katedrala Uznesenja Marijina, najvelebnije je i stilski najrječitije arhitektonsko ostvarenje crkvenog graditeljstva neogotičkog stila jugoistočno od Alpa. Ta najveća hrvatska sakralna građevina, jedan od najvrjednijih spomenika hrvatske kulturne baštine, zbog nedavnog potresa ovih dana prolazi neke od najtežih dana u svojoj višestoljetnoj povijesti i mijenja vizuru središta grada.

Prvi hrvatski gradovi bez jednokratne plastike

Znate li da ukupna potrošnja plastičnih vrećica u Hrvatskoj iznosi oko 200 vrećica po stanovniku godišnje? To znači 830 milijuna vrećica godišnje ukupno. Kad bismo te vrećice stavili u niz, premostili bismo udaljenost od Zemlje do Mjeseca, odnosno opasali Zemlju oko ekvatora čak 9 puta. Plastične slamke koje se proizvedu u nekoliko sekundi, u prosjeku se koriste svega 10-tak minuta,a razgrađuju se čak 500 godina. 80% plastike u moru dolazi sa kopna.