Grički top ponovno označava zagrebačko podne

Pucanj iz Gričkog topa koji u metropoli označava podne nije se čuo od petrinjskog potresa zbog straha od štete na Kuli Lotršćak. Pucnjava iz topa bila je pauzirana i nakon zagrebačkog potresa, a top se ponovno oglasio 11. svibnja 2020.

Grički top je jedna od poznatih zagrebačkih znamenitosti i važnih turističkih atrakcija s tradicijom dužom od 140 godina. Grički top nalazi se u srednjovjekovnoj kuli Lotrščak koja potječe iz 13. stoljeća. Zvono koje se u njoj nalazilo služilo je kao upozorenje građanima da se gornjogradska vrata zatvaraju. Svake večeri u 20 ili 21 sat (ovisno o godišnjem dobu) zvono je podsjećalo stanovnike da se vrate svojim kućama. Prvo označavanje podneva dogodilo se 1. siječnja 1877. godine na inicijativu gradskog vijećnika Đure Deželića. Prvotno je top bio smješten u zgradi Hidrometeorološkog zavoda. Mirovao je čitavo vrijeme Prvog svjetskog rata, sve do 1928.

Vjerojatno je svima već poznata legenda o Gričkom topu koja kaže kako su Zagrepčani u 16. stoljeću uperili cijev topa preko Save gdje su se duž obale raširili Turci predvođeni Hasan-pašom. Šatori, glazba i gozba bila su nagovještaj problema ali i provokacija. Kada je Grički top zapucao, pogodio je pijetla na srebrnom pladnju i uništio im veselje, nakon čega su se dali u bijeg.

Ovo je samo poznata legenda, međutim istina je puno drugačija. 1876. gradski vijećnik Đuro Deželić predložio je da se izdvoji novac za nabavku topa kako bi se uskladili satovi. U to vrijeme bi u podne odjekivala crkvena zvona, ali često svaki u svom ritmu, s nekoliko minuta razmaka. Kad je top puknuo u podne svi bi znali da je vrijeme za odlazak (kući) na ručak. Prijedlog je prihvaćen i top je prvi puta odjeknuo na Novu godinu, 1. siječnja 1877. godine.

Slobodno možemo reći da se pucnjem u podne s Gričkog topa Zagreb polako ali sigurno vraća u “staro normalno”!